Donja Dubrava – Alsódomboru

novi zrin5

Donja Dubrava jedino je naselje istoimene općine smještene u samom kutu međimurskog trokuta, gdje se susreću rijeke Mura i Drava. Udaljena je 35 kilometara od Čakovca, 21 kilometar od Koprivnice te 18 kilometara od međunarodnog graničnog prijelaza Goričan. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Donjoj Dubravi živi 1932 stanovnika.

Naziv Dubrava potječe od slavenskog korijena dub koje uglavnom se tumačilo kao hrast odnosno veliko, moćno stablo, a prvi se put spominje kao Dombra krajem 15. stoljeća. Dva stoljeća kasnije, 1673. godine, na karti Stjepana Glavača naznačena je kao Dubrava. U vrijeme Zrinskih Donja Dubrava je pripadala upravnoj jedinici tj. vojvodatu Kotoriba, a dobila je dodatan značaj kada se u njezinoj blizini počela graditi utvrda Novi Zrin. Držeći da je došlo vrijeme ofenzivnih akcija na Osmanlije te da se zbog trajnog slabljenja osmanlijske vlasti otvaraju mogućnosti oslobođenja zemlje, ban Nikola VII. Zrinski odlučio se na ofenzivnu politiku, a kao neposredna posljedica toga bila je izgradnja utvrde Novi Zrin. Na lijevoj obali rijeke Mure bila je sagrađena jednostavna utvrda slična rogu otvorena prema Muri, dok je tlocrtno manja kvadratna građevina bila na njenoj desnoj obali. Nakon trotjedne opsade 30. lipnja 1664. Osmanlije su zauzeli, a 7. srpnja spalili do temelja Novi Zrin. Utvrda je nestala s lica zemlje, premda su je zemljovidi s početka 18. stoljeća još uvijek označavali. Prema tzv. sramotnom miru potpisanom u Vásvaru Novi Zrin se nije smio obnavljati. Na njenom je mjestu 2001. godine podignut spomenik utvrdi i njenom graditelju banu Nikoli Zrinskom Čakovečkom.

Osim navedenog spomenika u Donjoj Dubravi vrijedi pogledati nekolicinu zgrada koje datiraju iz 19. stoljeća, kao što su nekadašnje kuće obitelji Hirschler (danas Dom zdravlja) te obitelji Kaufmann i Zalan. Turističke manifestacije uglavnom su vezane uz tradiciju pa uključuju Fašnik (Fašenjk), Smotru međimurskog folklora, prošćenje i slično.